Četiri iznenađujuće stvari koje dete-žrtva trgovine ljudima želi da znate

Kada je imala sedam godina, Rani Hong je kidnapovana u Indiji i prodata. Odveli su je preko granice, gde je bila tučena, držana u kavezu, i prisiljena na rad u fabrici opeke. Iako se Hongova ne seća da je bila seksualno zlostavljana, kaže da postoje dokazi da su druga deca kojima je njen vlasnik trgovao bila.

“Trgovci su me videli kao proizvod za eksploataciju”, kaže Hongova. Godinama kasnije, Hongova je osnovala Troni Fondaciju, organizaciju za podizanje svesti o trgovini ljudima, koja radi sa Generalnom skupštinom Ujedinjenih Nacija na savetovanju zemalja širom sveta o boljim načinima borbe protiv modernog ropstva. Troni, zajedno sa više od 100 drugih neprofitnih organizacija, učestvuje u novoj kampanji koja skreće pažnju na trgovinu decom, uključujući i nelegalnu trgovinu u svrhu radne i seksualne eksploatacije. Zajednički napor grupe "Everyone's Kids, Everyone Gives" počinje u četvrtak, a kulminiraće 16. septembra, 24-časovnim dobrotvornim maratonom, kada se organizatori nadaju da će prikupiti više od milion dolara za pomoć borbi protiv trgovine ljudima.

Ovo su četiri stvari koje Hongova smatra da Amerikanci treba da znaju o realnosti modernog ropstva.

Svako može biti žrtva

Mada mnogi Amerikanci veruju da su žrtve trgovine ljudima uvek “stranci”, to ne može biti dalje od istine, kaže Hongova.

“Zabluda ovde, u SAD-u, je da se to neće dogoditi mom detetu”, rekla je ona.

Nažalost, kroz rad sa neprofitnim i nevladinim organizacijama, upoznati smo sa činjenicom da svako dete može biti nova potencijalna žrtva, bez obzira na njegovu ili njenu rasu ili boju kože, kaže Hongova. Prosečna starost deteta u trenutku ulaska u seks trafiking je 13 godina. Za ovo je, u velikoj meri, zaslužna naročita ranjivost tinejdžera prema predatorima.

“Maštaju o svojoj budućnosti, traže sledeću priliku, a trgovac dođe i obeća im... ‘Daću ti posao modela, ili možeš da dođeš da radiš u mom salonu za manikir’”, kaže Hongova.

To je mamac i okidač, i ovi tinejdžeri završe kao prostitutke svojih trgovaca, ili “mule” za šverc droge, protiv svoje volje. Mnoga deca koja su zarobljena u ovoj industriji potiču iz “teških sredina”, uključujući i hraniteljske porodice i nasilne roditelje, kaže Boni Kalvin, izvršni producent grupe "Everyone's Kids, Everyone Gives".

“Mnogi su pobegli iz opasnih domova na ulice, a zatim u ruke kriminalca koji ih ubedi da im je prijatelj ili dečko, da bi se ubrzo potom okrenuo protiv njih, koristio pretnje i zlostavljanje, i primorao ih na prostituciju i ropstvo”, rekla je Kalvin u mejlu.

Posao cveta

Svake godine u SAD-u oko 100.000 dece postanu žrtve trgovine ljudima, kaže Hongova. “Teško je poverovati da ropstvo još uvek postoji”, kaže ona. “O tome obično mislimo kao o pojavi s početka 19. veka”. Ali, moderno ropstvo je jedna od najbrže rastućih kriminalnih industrija u svetu, i generiše profit od preko 150 milijardi dolara svake godine, prema podacima Ujedinjenih Nacija.

Mada je seks trafiking termin sa kojim je većina Amerikanaca upoznata, ovaj opis se često preklapa, i zamenljiv je, sa terminima trgovina decom i moderno ropstvo, kaže Hongova, a praksa trgovine u svrhu radne eksploatacije često uključuje i seksualno zlostavljanje.

“U suštini, to je eksploatacija deteta u svrhu ostvarivanja profita”, objašnjava Hongova.

Seks trafiking se događa u skoro svakoj državi u SAD-u, ali Kalifornija je “leglo” ove nelegalne aktivnosti zbog blizine međunarodnih granica. Istraživanje je pokazalo da ostale potencijalne lokacije za više stope trgovine ljudima uključuju Arizonu, Vašington i Teksas, navodi Hongova.

Ko sve može biti trgovac ljudima

Iako su pojedini krugovi trgovine ljudima povezani sa organizovanim kriminalnim grupama, mnogi predatori deluju kao najobičniji građani.

To može biti vaš komšija ili vaš učitelj, advokat ili profesor, kaže Hongova. Žene se često koriste u krugovima trgovine decom, jer ne deluju zastrašujuće i mogu da pridobiju dete. Žene trgovci ljudima se koriste da izgrade odnos sa žrtvama, učine da se one osećaju prijatno, pre nego što uvuku decu u trgovinu i zatim ih predaju muškarcima.

Svest može biti ključ za prevenciju

Jedan od najefektivnijih načina borbe protiv trgovine decom je učenje ljudi da obraćaju pažnju na znakove koji ukazuju na trgovinu, kaže Hongova. Vršenjem pritiska na Amerikance da postanu svesniji modernog ropstva, i njegovih brojnih manifestacija, povećava se šansa da će ga oni uočiti i prijaviti.

Određene indikacije da je dete potencijalna žrtva trgovine ljudima uključuju i konstantan prekovremeni rad, osobu koja deluje izuzetno uplašeno ili uznemireno, ili ne zna mnogo o njegovom ili njenom prebivalištu. Ta osoba ima samo nekoliko ličnih stvari, nije u posedu svog novca ili ličnih dokumenata, i nije joj dozvoljeno da govori u svoje ime.

Hongova je započela kampanju u školama u Vašingtonu, kako bi obrazovala decu o tome šta je trgovina ljudima i kako da se zaštite od nje, i nada se da će ovaj trud biti primenjivan u državama širom SAD-a. Ona navodi da je Vašington neprekidni lider u naporima protiv trgovine ljudima, uključujući i zakonodavstvo. Polaris Projekat—jedna od najvećih neprofitnih organizacija za borbu protiv trgovine ljudima - se 2013. godine složila sa njom. Dodelila je Vašingtonu najvišu ocenu za njihove opsežne zakone o krivičnom gonjenju i kažnjavanju trgovine ljudima.

Za NVO Atina text prevela Marija Pantelić.

Text u originalu možete pronaći ovde:
http://news.yahoo.com/4-surprising-things-ex-child-slave-wants-know-221821801.html