Više od jednog veka nakon ukidanja ropstva, Brazil je postao središte međunarodne trgovine ljudima. Ilegalni migranti dolaze ne samo iz susednih zemalja Latinske Amerike, već i iz tako dalekih krajeva kao što je Azija.

Brz razvoj brazilske ekonomije ne samo što privlači migrante iz osiromašenih susednih zemalja Latinske Amerike, već od nedavno i emigrante iz Azije. Protekle nedelje, lanac trgovine ljudima otkriven je po prvi put u blizini glavnog grada, Brazilije.

Oslobađanje 80 bengalskih radnika u Samambaji, predgrađu Brazilije, baca novo svetlo na tamnu stranu razvoja brazilske ekonomske i političke dominacije u regionu. "Mi smo zabrinuti", kaže Arnaldo Džordi Figejrdeo, predsedavajući Parlamentarne istražne komisije (CPI) o trgovini ljudima. "Ovo je prvi put da su radno eksploatisane osobe iz Bangladeša otkrivene ovde."

Uključivanje najveće zemlje Latinske Amerike u unosan globalni biznis trgovine ljudima dogodilo se postepeno, i prošlo je uglavnom nezapaženo. Godine 1995, brazilska vlada je počela sistematsko suzbijanje trgovine ljudima i robovskog rada. Od tada, zvanični podaci govore da je oko 44.000 ljudi oslobođeno ropskog položaja.

Biznis siromaštva

Sa Svetskim kupom i letnjim Olimpijskim igrama, koji će se održati u Brazilu u narednim godinama, radne eksploatacija se pomerila iz unutrašnjosti zemlje u gradove. Nelegalna eksploatacija radnika sada je uglavnom zastupljena na gradilištima, u hladnjačama i tekstilnoj industriji.

"Moramo da nađemo šemu koja sprečava trgovinu ljudima i kontroliše radne migracije", izjavio je Rodrigo Souza do Amaral, brazilski diplomata Ministarstva spoljnih poslova, za novinsku agenciju Agencia Brasil.

Biznis siromaštva cveta, 80 bengalskih radnika, koji su otkriveni od strane federalne policije u Samambaji, platili su do 10.000 dolara (7.684 eura) da dođu u Brazil. Njima je rečeno da će zarađivati između 1.000 i 1.500 dolara.

Prolaz ka Amazonu

Većina imigranata krijumčari se preko severa zemlje, kroz Boliviju i Peru, ili Gvajanu u Brazil. U pograničnom gradu Assis Brasil, vojska je morala da bude raspoređena da pomogne 7.000 stanovnika ovog grada, koji su bili preplavljeni navalom izbeglica iz Haitija. Spisak zemalja iz kojih migranti emigriraju je dugačak: uključujući Bangladeš, Boliviju, Dominikansku Republiku, Ekvador, Paragvaj, Peru, Nigeriju, Pakistan, Senegal i Šri Lanku. Većina migranata ne ostaje u Amazonu, već se premešta u veće gradske centre. Procene reportera NVO Brazil sugerišu da više od 300.000 ilegalnih imigranata iz Bolivije i Paragvaja živi u širem području Sao Paula, kao i 70.000 njih iz Paragvaja i 45.000 iz Perua, od kojih većina radi u ropskim uslovima.

"Radna snaga ne manjka", Džordi Figejrdeo, predsedavajući Parlamentarne istražne komisije, je rekao DW, dodajući da eksploataciju ilegalnih imigranata potiskuju visine nadnica, dok teški radni uslovi još više tome doprinose.

Fokus istrage Ministarstva rada Brazila je tajna proizvodnja tekstila. U Sao Paulu, zatvoreno je ukupno 50 radionica za šivenje, u kojima su migranti radili i do 16 sati dnevno za plate koje su ih ostavljale ispod donje granice siromaštva. Među kupcima su, prema Ministarstvu, međunarodno poznate kompanije kao što su Zara, Gap i Gregory, kao i brazilski lanci Lojas Marisa i Pernambucanas.

Oštrije sankcije za preduzeća

"Inspekcije Ministarstva u poslednjih nekoliko godina izazvale su debatu o robovskom radu i trgovini ljudima, kao nikada pre," objasnio je Renato Bignami, regionalni supervizor za Ministarstvo u državi Sao Paulo. U inspekcijama na lokaciji, poslanici su i sami mogli da vide savremene forme ropskog rada.

Brazilski policajci traže smeštaj za ilegalne radnike.

U međuvremenu, četiri različita parlamentarna anketna odbora na federalnom, državnom i lokalnom nivou počela su da se koncentrišu na problem. Mandat parlamentarne komisije je produžen od strane Brazilije po četvrti put krajem maja.

Kao direktan rezultat javne rasprave, zakon je promenjen. Firme koje posluju u državi Sao Paulo će izgubiti dozvolu za rad na 10 godina ako se ropski uslovi rada otkriju od strane vlasti. U budućnosti, vlasti će moći da povrate imovinu na kojoj se obavlja ropski rad širom Brazila.

Pod portugalskom kolonijalnom vlašću, afrički robovi su bili oslonac brazilske privrede. Ironično, 125 godina nakon ukidanja ropstva nehumani uslovi rada vratili su se na mala vrata.

Za NVO Atina sa engleskog prevela Marija Pantelić.

Tekst u originalu možete čitati
http://www.dw.de/growth-makes-brazil-a-hub-for-human-trafficking/a-16855897