Dežurni telefon: +381 61 63 84 071
Kako smo Gradili zajedno
NA REDU JE INTEGRACIJA
Nakon što je proleća 2016. godine, zatvaranjem državnih granica na izbegličkoj ruti, završen najdramatičniji period izbegličke krize, suočili smo se sa novim i komplikovanijim izazovima. Hitne humanitarne reakcije zbrinjavanja i obezbeđivanja osnovnih potreba stotinama hiljada ljudi više nisu bile prioritet. Na red je došlo njihovo upoznavanje sa onima koji već žive u mestima gde su završili svoja izbeglička putovanje. Na redu je učenje jezika, domaćih kulturoloških i društvenih pravila; na redu je borba za ljudska prava onih koje smo nazivali izbeglicama i tražiocima/teljkama azila. Na red je došla – integracija.
Ipak, lokalne okolnosti tranzicionih zemalja sa balkanske izbegličke rute ne idu na ruku ovoj agendi: ekonomije su nejake, nezaposlenost visoka, odliv obrazovanih iz zemlje nezaustavljiv, političke elite korumpirane i sklone koketiranju sa ksenofobnim idejama; većinsko stanovništvo je zaglavljeno između malih plata, patrijarhalnih i stereotipnih pogleda na druge i drugačije, centralizovanih, a neefikasnih institucija i neslobodnih medija.
U tom smislu, rad na integraciji izbeglica odakle god bile, u zemljama poput Makedonije i Srbije, ne deluje kao jednostavan posao. Međutim, to je nužan zadatak svih onih koje/i se ne predaju, koji pogledom traže horizont iznad ograde, koji pamte svoju i osećaju tuđu patnju, koji sanjaju život u društvu ravnopravnih, različitih i solidarnih.
Ovaj Vodič pokazuje jedan od mogućih načina borbe za bolje društvo.
KAKO SMO MI VIDELI REŠENJE?
Sa ciljem unapređenja položaja izbeglica u Srbiji i Makedoniji, Fondacija Konrad Adenauer je, u partnerstvu sa Udruženjem građana za borbu protiv trgovine ljudima i svih oblika nasilja nad ženama – ATINA i Makedonskim udruženjem pravnika (MLA), uz podršku Evropske unije, 2017. godine započela rad na projektu Gradimo zajedno – monitoring i javnozastupanje u lokalnim zajednicama. Specifični cilj ovog dvogodišnjeg projekta je da se razvije mehanizam za monitoring i javno zastupanje uz pomoć koga bi se kontinuirano unapređivale i sprovodile politike zaštite i brige o izbeglicama, a posebno ženama i deci, kao najranjivijim grupama u izbegličkoj populaciji. Fokus projekta je na politikama i mehanizmima u samim lokalnim zajednicama u kojima ima najviše izbeglica i migranata – u Subotici, Sremskoj Mitrovici, Šidu, Beogradu, Nišu, Vranju i Preševu (u Srbiji) i Skoplju, Kumanovu i Đevđeliji (u Makedoniji).
Drugim rečima, bilo je predviđeno da sa predstavnicima i predstavnicama tela i organa sa nacionalnog i lokalnog nivoa: centri za socijalni rad, zdravstveni centri, policija, predstavnici i predstavnice pravosudnog i obrazovnog sistema, lokalnih samouprava, nadležnih ministarstava, Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, Nacionalne službe za zapošljavanje, Crvenog krsta, međunarodnih i nacionalnih organizacija civilnog društva I fondacija – profesionalcima i profesionalkama koji rade u sistemu zaštite izbeglica – aktivnije radimo na prikupljanju informacija i praćenju politika i mehanizama zaštite, a sa nalazima iz procesa monitoring i na zagovaranju promena praksi koje je potrebno unaprediti kako bi se razvio što adekvatniji okvir za zaštitu izbeglica u Srbiji i Makedoniji.
Celu publikaciju možete čitati u produžetku.