Kako smo Gradili zajedno

NA REDU JE INTEGRACIJA

Nakon što je proleća 2016. godine, zatvaranjem državnih granica na izbegličkoj ruti, završen najdramatičniji period izbegličke krize, suočili smo se sa novim i komplikovanijim izazovima. Hitne humanitarne reakcije zbrinjavanja i obezbeđivanja osnovnih potreba stotinama hiljada ljudi više nisu bile prioritet. Na red je došlo njihovo upoznavanje sa onima koji već žive u mestima gde su završili svoja izbeglička putovanje. Na redu je učenje jezika, domaćih kulturoloških i društvenih pravila; na redu je borba za ljudska prava onih koje smo nazivali izbeglicama i tražiocima/teljkama azila. Na red je došla – integracija.

Ipak, lokalne okolnosti tranzicionih zemalja sa balkanske izbegličke rute ne idu na ruku ovoj agendi: ekonomije su nejake, nezaposlenost visoka, odliv obrazovanih iz zemlje nezaustavljiv, političke elite korumpirane i sklone koketiranju sa ksenofobnim idejama; većinsko stanovništvo je zaglavljeno između malih plata, patrijarhalnih i stereotipnih pogleda na druge i drugačije, centralizovanih, a neefikasnih institucija i neslobodnih medija.

U tom smislu, rad na integraciji izbeglica odakle god bile, u zemljama poput Makedonije i Srbije, ne deluje kao jednostavan posao. Međutim, to je nužan zadatak svih onih koje/i se ne predaju, koji pogledom traže horizont iznad ograde, koji pamte svoju i osećaju tuđu patnju, koji sanjaju život u društvu ravnopravnih, različitih i solidarnih.

Ovaj Vodič pokazuje jedan od mogućih načina borbe za bolje društvo.

KAKO SMO MI VIDELI REŠENJE?

Sa ciljem unapređenja položaja izbeglica u Srbiji i Makedoniji, Fondacija Konrad Adenauer je, u partnerstvu sa Udruženjem građana za borbu protiv trgovine ljudima i svih oblika nasilja nad ženama – ATINA i Makedonskim udruženjem pravnika (MLA), uz podršku Evropske unije, 2017. godine započela rad na projektu Gradimo zajedno – monitoring i javnozastupanje u lokalnim zajednicama. Specifični cilj ovog dvogodišnjeg projekta je da se razvije mehanizam za monitoring i javno zastupanje uz pomoć koga bi se kontinuirano unapređivale i sprovodile politike zaštite i brige o izbeglicama, a posebno ženama i deci, kao najranjivijim grupama u izbegličkoj populaciji. Fokus projekta je na politikama i mehanizmima u samim lokalnim zajednicama u kojima ima najviše izbeglica i migranata – u Subotici, Sremskoj Mitrovici, Šidu, Beogradu, Nišu, Vranju i Preševu (u Srbiji) i Skoplju, Kumanovu i Đevđeliji (u Makedoniji).

Drugim rečima, bilo je predviđeno da sa predstavnicima i predstavnicama tela i organa sa nacionalnog i lokalnog nivoa: centri za socijalni rad, zdravstveni centri, policija, predstavnici i predstavnice pravosudnog i obrazovnog sistema, lokalnih samouprava, nadležnih ministarstava, Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, Nacionalne službe za zapošljavanje, Crvenog krsta, međunarodnih i nacionalnih organizacija civilnog društva I fondacija – profesionalcima i profesionalkama koji rade u sistemu zaštite izbeglica – aktivnije radimo na prikupljanju informacija i praćenju politika i mehanizama zaštite, a sa nalazima iz procesa monitoring i na zagovaranju promena praksi koje je potrebno unaprediti kako bi se razvio što adekvatniji okvir za zaštitu izbeglica u Srbiji i Makedoniji.

Celu publikaciju možete čitati u produžetku.