Zene socijalne preduzetnice - inovatorke koje dovode do drustvenih promena

Fotografija: Marija Piroški

Žene socijalne preduzetnice su inovatorke koje dovode do društvenih promena 

U mnogim državama širom sveta, žene su više uključene u poslovanje koje ima društveni uticaj nego u tradicionalno preduzetništvo. U nekoliko evropskih država, socijalna preduzeća imaju neuporedivo više žena na vodećim pozicijamanego bilo koja druga vrsta preduzeća. Zašto je to tako? I šta se dešava kada su žene te koje vode?

Šta je socijalno preduzetništvo?

Socijalno preduzetništvo je termin koji se odnosi na one preduzetnike/ce koji stvaraju poslove i organizacije fokusirane na društvenu promenu. Glavni cilj socijalnih preduzetnika/ca nije ostvarivanje profita, već ulaganje, razvoj i primena novih rešenja za prevazilaženje socijalnih ili ekoloških problema u određenoj zajednici. Ashoka, međunarodna organizacija koja podržava lokalna socijalna preduzeća još od ’80-ih godina, opisuje socijalne preduzetnike/ce kao “pojedince sa inovativnim rešenjima za goruće društvene, kulturne i ekološke izazove. Oni su ambiciozni i uporni – bave se glavnim pitanjima i nude nove ideje za promene na nivou sistema”.

Brojni su poduhvati koji se mogu svrstati među socijalna preduzeća. Od mikrofinansijskih institucija do bejgl radnji, stambenih projekata, tehnoloških kompanija… ova oblast je široka koliko i samo preduzetništvo, osim što je njoj društveni uticaj jednako važan kao i finansijski.

Žene kao socijalne preduzetnice

Prema podacima iz radnog dokumenta OECD-a (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj), “rodni jaz” u socijalnom preduzetništvu znatno je manji od rodnog jaza u “mejnstrim” preduzetništvu, što ukazuje na činjenicu da socijalno preduzetništvo može biti moćan alat u ukupnom povećanju ženskog preduzetništva i učešća žena u tržištu rada. Štaviše, ovo istraživanje je utvrdilo da su socijalna preduzeća koja vode i žene i muškarci – sličnih veličina, profitabilnosti, i stope rasta.

Značajna razlika koja je otkrivena između socijalnih preduzeća koja vode muškarci i žene ukazuje na to da su žene inovativnije: “Veća je verovatnoća da će preduzeća na čijem su čelu žene otvoriti nova tržišta – tj. na samom početku pružiti proizvod/uslugu koju niko drugi u tom trenutku ne pruža. Ovaj podatak sugeriše i to da, možda zbog njihove specifične osetljivosti na društvene potrebe, žene koje su socijalne preduzetnice postaju ‘vodeće inovatorke’ kada govorimo o socijalnim inovacijama”.

Sa druge strane, socijalna preduzeća koja vode žene načelno su participativnija u smislu menadžmenta, što upućuje na “moć žena socijalnih preduzetnica da osnaže druge (i time omoguće svojim koleginicama da nauče i razvijaju važne talente i veštine)”.

Motivacija za pokretanje socijalnog preduzeća

Evropski ženski lobi započeo je mapiranje ženskih socijalnih preduzeća u Evropi 2015. godine, uz pomoć WEstart sajta i njihove baze podataka. Ova, baza sadrži informacije o 11 evropskih zemalja sa listom ženskih socijalnih preduzeća, i izveštaj o istraživanju sprovedenom u tih 11 zemalja.

Istraživanje koje je sprovedeno u okviru WEstart projekta otkrilo je da se veći procenat (26%) socijalnih preduzeća na čijem su čelu žene bavi aktivnostima vezanim za zdravlje ljudi kao i za socijalni rad, a ispitanice su kao socijalna pitanja relevantna za svoj rad navele “Inkluziju društveno marginalizovanih pojedinaca i grupa”, te “Inkluziju diverziteta”. One su pre svega posvećene integraciji društveno isključenih pojedinaca/ki na tržište rada.

Osnovna motivacija za pokretanje socijalnog preduzeća jeste odgovor na potrebe zajednice i unošenje određenih poboljšanja u nju. U Izveštaju, dalje, stoji: “U navedenim državama, žene su opisivale potrebe koje su lično iskusile a koje nisu bile zadovoljene u njihovim zajednicama, i traganje za inovativnim rešenjima koja bi dovela do konkretne društvene promene. Opisivale su i osećanje ličnog poziva u odgovorima na socijalna pitanja, i želju da svojim radom učine svet boljim mestom”. Sve ovo ukazuje na zaključak da se žene obično više bave društvenim ciljevima od muškaraca, možda usled tradicionalnih rodnih uloga koje žene postavljaju mnogo bliže društvenim pitanjima kako u privatnom, tako i u profesionalnom životu.

Štaviše, mnoge žene koje su učestvovale u istraživanju imale su ličnu povezanost sa misijom i ciljem odabranim za svoje preduzeće: “Većina žena intervjuisanih u okviru WEstart projekta pomenula je lična, ili iskustva iz prve ruke, koja su ih motivisala da pokrenu svoje socijalno preduzeće”.

Zanimljiva je i činjenica da je mali broj žena bio zainteresovan za profit. “Na individualnom nivou, za 31% žena želja za ostvarivanjem profita nije bila motivišući faktor da uđu u socijalno preduzetništvo. U odnosu na njihove materijalne situacije, isto važi i za 47% žena koje su izjavile da ‘želja da izdržava sebe ili porodicu’ nije bila motivišući faktor. Konačno, vođenje socijalnog preduzeća je lični izbor, s obzirom na to da za većinu žena (68%) ni nezaposlenost ili nedovoljna zaposlenost nisu bile motivišući faktor”. Čak i kada žene smatraju profitabilnost preduzeća važnom – uglavnom je to slučaj sa ženama koje su bile nezaposlene ili u zemljama koje su u ekonomskoj krizi – društvena misija preduzeća ostaje podjednako važna.

Podrška ženskim socijalnim preduzećima

Problemi sa kojima se suočavaju žene koje su osnovale i vode socijalna preduzeća slična su onima sa kojima se suočavaju žene u mejnstrim preduzetništvu. Manjak prilika za finansiranje koči žensko preduzetništvo, i mnoge preduzetnice su izjavile da im može biti teže da privuku investitore. Štaviše, stroge politike i propisi često mogu biti prepreka u pokretanju i održavanju socijalnih preduzeća.

Takođe, važno je podržavati inicijative koje omogućavaju socijalnim preduzetnicama da uče jedne od drugih, i postanu iskusnije i veštije u vođenju svojih socijalnih preduzeća. Socijalne preduzetnice često nisu dovoljno vidljive, te je važno podsticati događaje i inicijative za umrežavanje koje naglašavaju ulogu žena preduzetnica u zajednicama širom sveta.

Žene koje su socijalne preduzetnice su inovatorke koje dovode do društvenih promena. Okruženje prijateljskih politika može podstaći još više žena da pokrenu socijalna preduzeća i neguju žensko liderstvo i učešće u socijalnoj ekonomiji. Isto tako, obrazovanje potrošača o prednostima socijalnih preduzeća na čijem čelu su žene,  može ih podstaći da traže upravo njihove usluge i proizvode, čime će doprineti lokalnoj ekonomiji i zajednici.

 

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Ključni koraci ka rodnoj ravnopravnosti", koji sprovodi Agencija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women), uz finansijsku podršku Evropske unije. Stavovi u ovom tekstu pripadaju isključivo autorima i autorkama, i ne predstavljaju nužno stavove UN Women, Ujedinjenih nacija, ili bilo koje druge organizacije pod okriljem Ujedinjenih nacija. Projekat je deo inicijative za podršku ženskom preduzetništvu, ženama u ruralnim područjima, smanjenje diskriminacije na tržištu rada i prilikom zapošljavanja i podsticanje dijaloga o značaju ekonomskog osnaživanja žena i razmene znanja i informacija među ženama preduzetnicama.